half-hero
Projekti
Vjetro elektrane Solarne elektrane

Ljudi već stoljećima koriste vjetrenjače kako bi mljeli zrno, pumpali vodu i obavljali druge poslove. Vjetrenjače stvaraju mehaničku energiju, ali ne proizvode električnu energiju. Danas su moderne vjetroturbine visoko evolucijski strojevi s više od 8000 dijelova koji koriste kinetičku energiju vjetra i pretvaraju ga u električnu energiju.

Prvu modernu vjetroturbinu izgradio je Poul La Cour 1891.g., znanstvenik, izumitelj i učitelj. Ovaj „Danski Edison“ istraživao je aerodinamiku vjetroturbina, a električnu energiju koristio je za elektrolizu vode i dobivanje vodika koji je koristio za napajanje svjetala u školi. U 1930-im i 1940-im tisuće malih vjetroturbina instalirano je u ruralnim područjima SAD-a gdje još nije bilo mreže. U periodu 50-tih i 60-tih godina popularnost vjetra pada, no naftna kriza 70-tih ponovno je pokrenula zanimanje za vjetroenergetiku. Stoljeće kasnije, krenuli su prvi globalni planovi redukcije CO2 koji su pokrenuli lavinu izgradnje vjetroelektrana.

Svijet je na prekretnici klimatske krize i krize bioraznolikosti. Ovo je presudno desetljeće kad je riječ o ispunjavanju obveza preuzetih u sklopu Pariškog sporazuma u interesu zdravlja, dobrobiti i blagostanja za sve s glavnim ciljem ograničavanja globalnog zatopljenja na temperature znatno ispod 2°C, po mogućnosti do 1,5°C.

Ruska invazija na Ukrajinu razotkrila je visoku cijenu oslanjanja na uvoz fosilnih goriva. Tijekom 2022. cijene plina skočile su do neviđenih 313 €/MWh budući da je Rusija smanjila izvoz plina u EU, a troškovi proizvodnje električne energije iz plina dosegli preko 650 €/MWh. Uz skok cijena ugljena, povećana cijena fosilnih goriva doprinijela je povećanju cijene električne energije te izazvala eskalaciju inflacije i krizu troškova života diljem Europe.

Budući da više od petine električne energije u EU-u dolazi od vjetra i sunca, porast novih instaliranih kapaciteta obnovljivih izvora energije pomogao je u izbjegavanju još veće krize.

Republika Hrvatska mora pratiti ciljeve Europske unije, te reforme i zelenu tranziciju provodi na tragu Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godine. Zajednička nit Strategije, a i svih ostalih nacionalnih planova i strateških dokumenata jest stvaranje temelja za prilagodbu hrvatskog gospodarstva u desetljeću koje će karakterizirati oporavak i osnaživanje otpornosti. Dakle, koncept energetskog razvoja Hrvatske temeljit će se na novim i čistim tehnologijama, inovacijama i istraživanjima.

Grupacija ENCRO i partnerska društva izgradila su do sada projekte ukupne snage 142 MW te za iste provode aktivnosti održavanja i vođenja pogona.

Dvije nove vjetroelektrane u Zadarskoj županiji za 10 će posto povećati količinu proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Ukupni kapacitet od 111 MW dovoljan je za napajanje 85.000 kućanstava, a komercijalni pogon očekuje se 1. siječnja 2024., što znači uključenje u mrežu i proizvodnju električne energije.

Uz nove projekte obnovljivih izvora energije s više od 1000 MW u razvoju, ENCRO d.o.o. pridonosi zelenoj tranziciji Hrvatske i energetske neovisnosti Europe.

Grupacija Encro i partnerska društva izgradila su dosada projekte ukupne snage 142 MW te za iste provode aktivnosti održavanja i vođenja pogona.

Solarna energija obara rekorde u svijetu i Europi. Put do 2050. godine popločan je solarnom energijom, a solarna energija može omogućiti najbrži put ka energetskoj samodostatnosti. Cilj je to koji Europa želi postići i prije 2050. godine, a kojemu užurbano teži zbog energetske krize i rata u Ukrajini.

Sunčane elektrane predstavljaju postrojenja za proizvodnju električne energije s minimalnim utjecajem na okoliš. Nema procesa izgaranja, emisije štetnih tvari, utjecaja na kvalitetu zraka ili vode, degradacije tla, zagađenja bukom, a nakon završetka životnog vijeka i demontaže postrojenja ne ostaje nikakav otpad kojeg treba trajno pohraniti i koji dugoročno štetno opterećuje okoliš.

Kako bi se postigli ciljevi iz Europskog zelenog plana, dana 4. ožujka 2020. od strane Europske komisije predložen je Europski propis o klimi. Republika Hrvatska kao članica EU sudjeluje u donošenju i provedbi zajedničkih politika EU te preuzima obaveze ostvarivanja ciljeva EU.

Razvoj solarnih elektrana podupire EU direktiva 2018/2001 i EU Uredba 2018/1999. Parlament se također složio da za sunčane elektrane treba pojednostaviti i dodatno skratiti vrijeme ishođenja dokumentacije u svrhu revitalizacije. Hrvatska kao članica podržava zajedničke ciljeve Europske unije, te je prema EU Uredbi izrađen Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Plan je potvrđen od Europske komisije te usvojen u prosincu 2019. godine. Također, 28. veljače 2020. je Hrvatski sabor usvojio Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu.

Hrvatska kao članica podržava zajedničke ciljeve Europske unije te je prema EU Uredbi izrađen Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Plan je potvrđen od Europske komisije te usvojen u prosincu 2019. godine. Također, 28. veljače 2020. je Hrvatski sabor usvojio Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Prethodno tome, izrađena je i Strateška studija procjene utjecaja na okoliš za strategiju energetskog razvoja Republike hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu.

Snažni je razvoj solarne energije zahvatio cijeli kontinent te je lani 10 zemalja Europske unije instaliralo više od 1 GW solarnih elektrana. SolarPower Europe smatra kako će do 2026. godine osamnaest zemalja prijeći granicu od 1 GW instaliranih solarnih kapaciteta, a među njima na toj listi može biti i Hrvatska koja je prema podacima SolarPower Europe ostvarila značajan rast u prošloj godini, a nastavak tog rasta očekuje se i u ovoj godini.

Sunčane elektrane predstavljaju postrojenja za proizvodnju električne energije s minimalnim utjecajem na okoliš.

Projekt solis (hr)

Sunčane elektrane predstavljaju postrojenja za proizvodnju električne energije s minimalnim utjecajem na okoliš.


1OO% Obnovljivo