Zelena tranzicija, odnosno orijentiranost na obnovljive izvore energije, osobito uzmu li se u obzir dramatične posljedice klimatskih promjena, jedan je od važnijih projekata u pokušaju prilagodbe izazovima koji su pred nama. Već danas primamo jasne signale o tome da je ugroza planeta globalna pojava koja od cjelokupnog stanovništva traži zajedništvo i osviještenost o opasnostima kojima smo izloženi. Ponosni smo što u Hrvatskoj postoje inicijative, stručnjaci i nastojanja da sudjelujemo u zelenoj tranziciji, osobito ima li se na umu da za nju imamo izvrsne prirodne preduvjete.
Svijet je na prekretnici klimatske krize i krize bioraznolikosti. Ovo je presudno desetljeće kad je riječ o ispunjavanju obveza preuzetih u sklopu Pariškog sporazuma u interesu zdravlja, dobrobiti i blagostanja za sve s glavnim ciljem ograničavanja globalnog zatopljenja na temperature znatno ispod 2°C, po mogućnosti do 1,5°C. Europska unija svjetski je lider inovativne regulacije i potiče članice na što bržu energetsku tanziciju.
Njemačka je europski lider u korištenju obnovljivih izvora energije, s golemim kapacitetima vjetroelektrana i solarnih elektrana, ali i pohranjivanja energije u baterijske spremnike. U Njemačkoj je udio obnovljivih izvora energije u ukupnom energetskom potencijalu čak 55 posto (vjetar 31.1 %, solarna energija 12.1%, biomasa 8.4%, a hidroenergija i drugi obnovljivi izvori 3.4%). Nijemci planiraju da će do 2030. oko 80% energije dobivati iz obnovljivih izvora.
Ruska invazija na Ukrajinu razotkrila je visoku cijenu oslanjanja na uvoz fosilnih goriva. Tijekom 2022. cijene plina skočile su do neviđenih 313 €/MWh budući da je Rusija smanjila izvoz plina u EU, a troškovi proizvodnje električne energije iz plina dosegli preko 650 €/MWh. Uz skok cijena ugljena, povećana cijena fosilnih goriva doprinijela je povećanju cijene električne energije te izazvala eskalaciju inflacije i krizu troškova života diljem Europe. Budući da više od petine električne energije u EU-u dolazi od vjetra i sunca, porast novih instaliranih kapaciteta obnovljivih izvora energije pomogao je u izbjegavanju još veće krize.
Republika Hrvatska mora pratiti ciljeve Europske unije, te reforme i zelenu tranziciju provodi na tragu Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godine. Zajednička nit Strategije, a i svih ostalih nacionalnih planova i strateških dokumenata jest stvaranje temelja za prilagodbu hrvatskog gospodarstva u desetljeću koje će karakterizirati oporavak i osnaživanje otpornosti. Dakle, koncept energetskog razvoja Hrvatske temeljit će se na novim i čistim tehnologijama, inovacijama i istraživanjima. Do 2030. Hrvatska namjerava izgraditi vjetroelektrana kapaciteta oko 2560 MW, a solarnih elektrana kapaciteta oko 960 MW.
Zahvaljujući obnovljivim izvorima energije, odnosno Zelenoj tranziciji emisija štetnih plinova u 2024.godini smanjena je na rekordno nisku razinu. Poznato je da 75% štetnih plinova proistječe iz energetskog sektora i svako je smanjenje važan uspjeh. Smanjenje stakleničkih plinova usporava zagrijavanje planeta Zemlje.
Grupacija ENCRO i partnerska društva izgradila su do sada projekte ukupne snage 142 MW te za iste provode aktivnosti održavanja i vođenja pogona. Dvije nove vjetroelektrane u Zadarskoj županiji za 10 će posto povećati količinu proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Ukupni kapacitet od 111 MW dovoljan je za napajanje 85.000 kućanstava, a komercijalni pogon krenuo je početkom 2024. godine, što znači uključenje u mrežu i proizvodnju električne energije. Uz nove projekte obnovljivih izvora energije s više od 1000 MW u razvoju, ENCRO d.o.o. pridonosi zelenoj tranziciji Hrvatske i energetske neovisnosti Europe.
Grupacija Encro i partnerska društva izgradila su dosada projekte ukupne snage 142 MW te za iste provode aktivnosti održavanja i vođenja pogona.
Solarna energija obara rekorde u svijetu i Europi. Put do 2050. godine popločan je solarnom energijom, a solarna energija može omogućiti najbrži put ka energetskoj samodostatnosti. Cilj je to koji Europa želi postići i prije 2050. godine, a kojemu užurbano teži zbog energetske krize i rata u Ukrajini.
Sunčane elektrane predstavljaju postrojenja za proizvodnju električne energije s minimalnim utjecajem na okoliš. Nema procesa izgaranja, emisije štetnih tvari, utjecaja na kvalitetu zraka ili vode, degradacije tla, zagađenja bukom, a nakon završetka životnog vijeka i demontaže postrojenja ne ostaje nikakav otpad kojeg treba trajno pohraniti i koji dugoročno štetno opterećuje okoliš.
Kako bi se postigli ciljevi iz Europskog zelenog plana, dana 4. ožujka 2020. od strane Europske komisije predložen je Europski propis o klimi. Republika Hrvatska kao članica EU sudjeluje u donošenju i provedbi zajedničkih politika EU te preuzima obaveze ostvarivanja ciljeva EU.
Razvoj solarnih elektrana podupire EU direktiva 2018/2001 i EU Uredba 2018/1999. Parlament se također složio da za sunčane elektrane treba pojednostaviti i dodatno skratiti vrijeme ishođenja dokumentacije u svrhu revitalizacije. Hrvatska kao članica podržava zajedničke ciljeve Europske unije te je prema EU Uredbi izrađen Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Plan je potvrđen od Europske komisije te usvojen u prosincu 2019. godine. Također, 28. veljače 2020. je Hrvatski sabor usvojio Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu.
Hrvatska kao članica podržava zajedničke ciljeve Europske unije te je prema EU Uredbi izrađen Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Plan je potvrđen od Europske komisije te usvojen u prosincu 2019. godine. Također, 28. veljače 2020. je Hrvatski sabor usvojio Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Prethodno tome, izrađena je i Strateška studija procjene utjecaja na okoliš za strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu.
Snažni je razvoj solarne energije zahvatio cijeli kontinent te je lani 10 zemalja Europske unije instaliralo više od 1 GW solarnih elektrana. SolarPower Europe smatra kako će do 2026. godine osamnaest zemalja prijeći granicu od 1 GW instaliranih solarnih kapaciteta, a među njima na toj listi može biti i Hrvatska koja je prema podacima SolarPower Europe ostvarila značajan rast u prošloj godini, a nastavak tog rasta očekuje se i u ovoj godini.
Sunčane elektrane predstavljaju postrojenja za proizvodnju električne energije s minimalnim utjecajem na okoliš.
